Predavači na 10DA 2023
U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 14. do 23.4.2023. godine.
Nedjelja, 27. ožujka 2022. u 15:42 sati 10 Dana astronomije 2023
Bojan Vršnak zaposlen je od 1981. godine u Opservatoriju Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2000. izabran je u znanstvenoga savjetnika u trajnom zvanju.Većina istraživanja dr.sc. Bojana Vršnaka odnosi se na eruptivne procese u Sunčevoj atmosferi. Posebno se bavi uzrocima pojave koroninih izbačaja (Coronal Mass Ejections – CMEs)i njihove dinamike te utjecajima na heliosferu i bliski svemirski okoliš. Za područje svemirske prognostike posebno je važan uvid u fizikalne zakonitosti međuplanetarnoga gibanjaCMEa i predviđanje naleta na Zemlju te koje su posljedice po magnetosferu Zemlje. U su-radnji sa svojim timom dr. sc. Bojan Vršnak razvio je analitički magnetohidrodinamičkimodel heliosferskoga gibanja CMEa (tzv. Drag Base Model – DBM), koji je našao širokuprimjenu u području svemirske meteorologije. Prof. dr. sc. Bojan Vršnak, voditelj istraživačkog projekta HRZZ-a "Promjenjivost Sunca i zvijezda", dobitnik je nagrade „Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate“ koja predstavlja prestižno međunarodno priznanje za izuzetan znanstveni ili tehnološki doprinos u području svemirske meteorologije, a dodjeljuju je Belgian Solar-Terrestrial Centre of Excellence, European Space Agency i Space Weather Working Team u suradnji sa znanstvenim časopisom Journal of Space Weather and Space Climate.
Marijan Herak rođen je 1956. u Zagrebu. Diplomirao je geofiziku 1981., a magistrirao je 1985. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu. Usavršavao se u Njemačkoj, Italiji, SAD-u i Kini. Redoviti profesor u trajnom zvanju na Geofizičkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svojem znanstvenom radu bavi se brojnim aspektima seizmologije, pri čemu se posebno ističu studije seizmičnosti Hrvatske, istraživanje svojstava Zemljine unutrašnjosti te radovi u vezi s procjenom seizmičke opasnosti. Glavni je istraživač na hrvatskim seizmološkim znanstvenim projektima, a sudjelovao je kao voditelj hrvatskog dijela u petnaest međunarodnih projekata. Objavio je 72 znanstvena rada(41 u časopisima koji se navodi u CC-u), 65 priopćenja sa znanstvenih skupova, 2 knjige (su-urednik), 7 poglavlja u knjizi te mnoge stručne studije. Radovi su mu citirani više od 550 puta. Bio je recenzent četrdesetak radova upoznatim svjetskim časopisima. Na svim razinama studija predaje seizmološke kolegije te spektralnu analizu. Dužnosti pročelnika odsjeka i prodekana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za međunarodnu suradnju obnašao je u dva mandata, a bio je i predsjednik sveučilišnog Vijeća prirodoslovnog područja. Predstavnik je Hrvatske u Europskoj seizmološkoj komisiji te predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU u dva mandata.
Željko Andreić je redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza. Jedno je vrijeme radio u Institutu “Ruđer Bošković” a od 2002. godine je redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od voditelja Hrvatske meteorske mreže. Napisao je oko 100 znanstvenih radova i sudjelovao na više od 90 znanstvenih konferencija. Od mladosti se bavi astronomijom i aktivno radi na popularizaciji znanosti kroz sustav školskih natjecanja iz astronomije, ljetnih škola astronomije i sl. Napisao je više od 100 popularnih članaka i održao mnoštvo znanstveno-popularnih predavanja. Koautor je udžbenika Astronomska početnica, i autor priručnika Mala opažačka astronomija namijenjenih školskoj djeci od 4. do 8. razreda. Autor je popularno-znanstvene knjige Naše noćno nebo namijenjene općoj populaciji.
Ante je bivši voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu, trenutno u mirovini. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata. Sažetak predavanja: Imat ćete priliku saznati novosti u tehnologiji, razvoju nove generacije svemirskih teleskopa te koji su planovi za budućnost u međuplanetarnim istraživanjima. U proteklih godinu dana od kada smo se zadnji puta vidjeli sa Antom mnogo se toga zanimljivog i fascinantnog dogodilo na području astronautike i istraživanja svemira a najbolja osoba da na to sve dočara i detaljno objasni je upravo on.
Lovro Palaversa znanstvenik je povratnik koji je na Institut Ruđer Bošković došao u veljači 2019. godine, nakon više od sedam godina znanstvenog usavršavanja u Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Rođen je 1980. godine u Zagrebu, gdje je nakon završetka XV. gimnazije (MIOC) najprije stekao diplomu na Ekonomskom fakultetu, a zatim 2011. godine diplomirao fiziku na PMF-u. No, dok je radio diplomski rad iz fizike, zainteresiralo ga je predavanje dr. Laurenta Eyera Astronomskog opservatorija Sveučilišta Ženeva o satelitu Gaia. - Laurent Eyer je boravio u Zagrebu na poziv prof. Željka Ivezića sa Sveučilišta Washington u Seattleu, koji je tada dio svoje slobodne studijske godine provodio u Hrvatskoj.
Korado Korlević (srijeda 19.4. – „Budućnost pripada nama koji smo, još uvijek, voljni zasukati rukave“)
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado. Od nedavno je i počasni građanin grada Daruvara.
Saša je znanstvenik koji radi na zavodu za Eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. U karijeri je godinu dana proveo u SAD-u, na Sveučilištu u Georgiji, gdje je bio na post-doktorskom studiju. Ponudili su mu da ostane duže, ali se vratio jer je u Zagrebu imao dvoje male djece. Cecija možda znate preko njegovog bloga Blesimetar, Skeptika u pubu, ili znanstvenog talk showa Treći element na HRT-u. U svom svakodnevnom poslu na Ruđeru Ceci se bavi nuklearnom i čestičnom fizikom. Bez obzira na to, na Cecijevo ime ste vjerojatno naletjeli prošlog ljeta, kada su njegovi statusi na Facebooku u kojima je na sasvim razumljivom jeziku znanstveno objasnio neke banalne fenomene, poput toga zašto se znojimo ili zašto nam je more hladno kada u njega ulazimo, a kasnije prestane biti, postali viralni. Prenijeli su ih manje-više svi portali i na većini njih, ti su tekstovi bili neke od najčitanijih vijesti. Saša Ceci je, dakle, u zemlji u kojoj znanstvenici, realno, nisu poznati, ono na što se misli kada se u naslovu napiše “naš poznati fizičar”.
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva. Vernesa je i veoma aktivna popularizatorica znanosti među mladima kroz svoj blog – Astroučionica. Posebno ju zabavlja kako svesti često vrlo kompleksne znanstvene koncepte na jednostavan rječnik, prikladan za, primjerice, neku sedmogodišnjakinju. „A kad se tomu dodaju i vizuali - slike i animacije koje dočaravaju priču - i sama sam sretna kao dijete!“ kaže naša Vernesa.
Lana je doktorirala 2020. godine na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Od listopada 2020. godine radi kao postdoktorska istraživačica na Institutu Ruđer Bošković, gdje se bavi istraživanjem u području astrofizike. U slobodno vrijeme radi na popularizaciji znanosti kroz predavanja i objavljivanje sadržaja na Facebooku, na profilu “U lovu na kozmičke zvijeri”. U svom predavanju posvećenom upoznati će nas sa granom radio astronomije te kako se tehnologija koristi u lovu na kozmičke zvijeri. Kozmičke zvijeri su u biti aktivne jezgre galaksija koje proizvode velike količine energije te utječu na razvoj samih galaksija u kojima se nalaze.