Predavači na 10DA 2024
U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 05. do 14.4.2024. godine.
Srijeda, 03. travnja 2024. u 07:19 sati 10 Dana astronomije 2024
Ante je bivši voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu, trenutno u mirovini. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata. Sažetak predavanja: Imat ćete priliku saznati novosti u tehnologiji, razvoju nove generacije svemirskih teleskopa te koji su planovi za budućnost u međuplanetarnim istraživanjima. U proteklih godinu dana od kada smo se zadnji puta vidjeli sa Antom mnogo se toga zanimljivog i fascinantnog dogodilo na području astronautike i istraživanja svemira a najbolja osoba da na to sve dočara i detaljno objasni je upravo on. Nakon dugo godina ponovno se priča o čovjekovu povratku na Mjesec. No, nije sve ostalo na priči! Određene zemlje su već poslale svoje letjelice i većina je to odradila uspješno - teren je pripremljen. Kada bi mogli očekivati da čovjek ponovno stupi na površinu Mjeseca najbolje zna Ante.
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva. Vernesa je i veoma aktivna popularizatorica znanosti među mladima kroz svoj blog – Astroučionica. Posebno ju zabavlja kako svesti često vrlo kompleksne znanstvene koncepte na jednostavan rječnik, prikladan za, primjerice, neku sedmogodišnjakinju. „A kad se tomu dodaju i vizuali - slike i animacije koje dočaravaju priču - i sama sam sretna kao dijete!“ kaže naša Vernesa.
Saša je znanstvenik koji radi na zavodu za Eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. U karijeri je godinu dana proveo u SAD-u, na Sveučilištu u Georgiji, gdje je bio na post-doktorskom studiju. Ponudili su mu da ostane duže, ali se vratio jer je u Zagrebu imao dvoje male djece. Cecija možda znate preko njegovog bloga Blesimetar, Skeptika u pubu, ili znanstvenog talk showa Treći element na HRT-u. U svom svakodnevnom poslu na Ruđeru Ceci se bavi nuklearnom i čestičnom fizikom. Bez obzira na to, na Cecijevo ime ste vjerojatno naletjeli prošlog ljeta, kada su njegovi statusi na Facebooku u kojima je na sasvim razumljivom jeziku znanstveno objasnio neke banalne fenomene, poput toga zašto se znojimo ili zašto nam je more hladno kada u njega ulazimo, a kasnije prestane biti, postali viralni. Prenijeli su ih manje-više svi portali i na većini njih, ti su tekstovi bili neke od najčitanijih vijesti. Saša Ceci je, dakle, u zemlji u kojoj znanstvenici, realno, nisu poznati, ono na što se misli kada se u naslovu napiše “naš poznati fizičar”.
Nenad Jarić Dauenhauer je znanstveni novinar i urednik znanstvene rubrike na Indexu. Studirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu. O znanostima, obrazovanju i povezanim politikama piše od 2001. za portale Hej.hr, Jutarnji.hr, Tportal.hr i konačno Index.hr. Kao freelancer pisao je za New Scientist, Nature, Chemistry World, Physics World, Physics Today, Research Europe i Bug. Physics Today je 2019. njegovu priču 'Fizika u bivšoj Jugoslaviji' objavio kao naslovnu. 2022. godine objavio je knjigu Znanost i predrasude u kojoj je sa širinom i dubinom tema donio popularizaciji znanosti i razumijevanju kompleksnih znanstvenih pitanja te rasvjetljavanju pseudoznanstvenih ideja.
Boris je sa svojom ekipom kolega i suradnika iz AD Beskraj uspio u nakani da se u Hrvatskoj proglasi prvi park tamnog neba na Petrovoj gori. Uz to, aktivni je član udruge za zaštitu noćnog neba Naše nebo koja ima za cilj očuvanje prirodnog noćnog neba i krajobraza, prirode, okoliša i bioraznolikosti kao temeljnih vrijednosti društva, te prihvatljivo gospodarenje prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja i energetske učinkovitosti, te poticanje inovatorstva na području svjetlotehnike. Uz to inicijator je građanske inicijative koja djeluje kroz web stranicu Ekorasvjeta.net te Facebook stranicu Mračna strana svijetla kojoj je cilj upoznavanje javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja. Osim što je i po zaposlenju vezan uz astronomiju kao zaposlenik Teleskop centra u Zagrebu on je i aktivni astrofotograf.
Franjo Sokolić rođen je u Lošinju, 1954. godine gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Studiraoje fiziku na Prirodoslovno Matematičkom fakultetu u Zagrebu, odjel Fizika, gdje je diplomirao 1977. godine. Od 1979. do 1989. godine bio je zaposlen na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu gdje je 1985. godine obranio doktorski rad iz fizike. Od 1989. do 2007. godine radi u Francuskoj, prvo na Sveučilištu“Pierre et Marie Curie « u Parizu, a onda na Sveučilištu u Lille-u. Od 2007. do 2019. godine, kad je umirovljen, zaposlen je na Prirodoslovno Matematičkom fakultetu u Splitu, odjel fizika, kao redovni profesor. Znanstveni interes mu je statistička teorija molekularnih otopina, istraživanja strukture i dinamike vode i vodenih otopina, kao i nastava fizike, te povijest i filozofija znanosti. Publicirao je 50-tak znanstvenih radova koji su citirani više od 1000 puta. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.
Nakon završene gimnazije u Križevcima, 2013. je diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom diplomskog rada iz fundacija kvantne mehanike, a pod svoje interese unutar fizike ubraja i astrofiziku te kozmologiju. Pored fizike, uključen je i u projekte slobodnog softvera te projekte lokalnih građanskih udruga, pa je tako vrlo aktivan u križevačkim udrugama P.O.I.N.T. i Perzeidi. Tijekom studija učvrstio je dječju želju za istraživanjem prirode, a posebnu okupaciju predstavljao mu je svemir. Doktorirao je na Sveučilištu u Hamburgu s temom Anizotropija kozmičkih zraka. Dundović je na svom doktoratu radio kao znanstveni novak na Sveučilištu u Hamburgu, točnije u sklopu II. Instituta za teorijsku fiziku i DESY-ja, najvećeg njemačkog istraživačkoga centra za akceleratorsku i visokoenergetsku fiziku. Član je i međunarodne kolaboracije Pierre Auger Observatory koja se bavi detekcijom visokoenergetskih kozmičkih zraka koristeći opservatorij u Argentini podno Anda, gdje je u dva navrata obavljao terenski dio svog istraživanja. Doktorat mu je otvorio vrata prema znanstvenim pozicijama na sveučilištima i institutima širom svijeta. Donedavno je radio na znanstvenom institutu Gran Sasso u L’Aquili u Italiji.
Sažetak predavanja: Nakon što je Edwin Hubble u prvoj polovici XX. stoljeća svojim opažanjima ukazao na promjenjivost svemira, kroz daljnja istraživanja spoznali smo da svemir nije samo šireći prazan prostor uz pokoju zvijezdu već je itekako bogat najrazličitijim sadržajem koji je u stalnom kretanju. Čini se da je ovo kretanje prisutno na svim skalama, od onih Zemaljskih pa do najvećih svemirskih, posjeduje zajedničku karakteristiku – nepredvidivost, ali ne i puku nasumičnost – posjeduje turbulentnost. Na ovom ćemo predavanju predstaviti fenomen turbulencije, proći kroz dosadašnji razvoj njegova razumijevanja pokušavajući objasniti zašto predstavlja jedan od velikih neriješenih problema u fizici te diskutirati njegovu fundamentalnu ulogu u stvaranju novih, kompleksnijih struktura.
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado. Od nedavno je i počasni građanin grada Daruvara.
Marina Manganaro je docentica na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Njezino područje istraživanja je astročestična fizika. Radi s gama-zrakama vrlo visokih energija u međunarodnoj kolaboraciji MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov) i njezina specijalnost je proučavanje aktivnih galaktičkih jezgri u kontekstu viševalnih duljina i višeglasnika. Voditeljica je udruge “Pint of Science Croatia".
Sažetak predavanja: Kada razmišljamo o astronomiji, imamo na umu prekrasne slike našeg svemira snimljene optičkim teleskopima kao što je teleskop Hubble ili novije svemirski teleskop James Webb. Ali postoji mnogo teleskopa koji promatraju svemir u različitim energetskim rasponima, neki od njih u vrlo visokom energetskom rasponu. S tim teleskopima možemo istraživati najnasilnije i najenergičnije događaje u našem svemiru. U ovom predavanju saznat ćete o Imaging Atmospheric Cherenkov Telescopes kao MAGIC i CTA i istraživanjima koja mnoge hrvatske grupe provode s njima. I kako mjesec također može biti dio tih studija!
Tijana je izvanredni profesor na Odjelu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Diplomirala je astronomiju na Matematičkom fakultetu u Beogradu 2001. godine i stekla zvanje diplomiranog astrofizičara. Diplomski studij i doktorske studije iz astrofizike završila je na Sveučilištu u Illinoisu u Urbani Champaign, SAD, 2003. odnosno 2006. godine. Polje istraživanja ove znanstvenice su čestična i nuklearna astrofizika, svemirska zračenja, nukleosinteza lakih elemenata, astronomija gama zračenja. Po povratku u rodni Novi Sad, četrnaest je godina bila redovna profesorica na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta. Godinama se bavi i popularizacijom znanosti, a trenutno radi u start-up firmi koja se bavi primijenjenom fizikom i umjetnom inteligencijom. Pored toga je i velika TikTok zvijezda, na toj je mreži poznata kao Dr Cosmic Ray, a prati je preko 56 tisuća ljudi.
