Povijesni pregled razvoja znanja o Sunčevom sustavu
U prostorijama lijepe Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar, svi koje je to zanimalo, mogli su prisustvovati izuzetno zanimljivom predavanju njihovog sugrađanina, profesora Josipa Previća o tome kako su ljudi otkrivali nova znanja iz svijeta astronomije kroz povijest.
Subota, 19. ožujka 2011. u 21:54 sati 10 dana astronomije 2011
I ovoga puta, dvorana je bila prepuna onih koji su željni upijati nova znanja i obnoviti stara, već pomalo zaboravljena, poput mene. Josip nas je poveo na put dug gotovo 2500 godina u prošlost. Na tom smo putovanju saznali kako su ljudi poimali svemir, zvijezde i planete, kako su otkrivali tajne, ne samo one na zvjezdanome nebu nego i one o nama i Zemlji, našem plavom planetu. Pokazao nam je greške u koracima koje su napravili veliki mislioci, filozofi, astronomi i znanstvenici onoga doba, a čije su teorije stoljećima pogrešno tumačile kretanje planeta, Sunca i Mjeseca.
Opisao nam je koliko su problema imali ljudi koji su željeli dokazati da su te teorije pogrešne, žrtve koje su morali podnijeti, opisao nam njihove karakterne osobine, pokazao nam matematički i grafički ono što se događalo i što je dovelo do novih velikih otkrića u astronomiji. Uz Josipa smo se družili s velikim ljudima koji su živjeli prije nove ere, Eudoksom, Aristotelom, Aristarhom iz Samosa, upoznao nas je i sa starim Eratostenom i Hiparhom iz Nikeje, zatim nas je poveo u novu eru i pokazao razvoj astronomije uz pomoć Ptolemeja, Kopernika, Brahea, Keplera i Galileja, sve do Newtona. Pohvalio se s neskrivenim ponosom, kako njegovi učenici znaju matematički izračunati neke od najvećih tajni koje su pokušavali izračunati veliki učenjaci svojega doba. Danas je nama to lako, no mnogi od spomenutih su tome posvetili cijeli svoj život ne bi li otkrili tajnu nastanka svega što nas okružuje.
Josip nam je otkrio da ni mi danas još uvijek ne znamo odgovore na mnoga od tih pitanja, a netko od njegovih učenika će možda pridonijeti da se još koji dio slagalice nađe na svome mjestu u toj velikoj slici života. Ma koliko god davno ti ljudi živjeli, njihova djela i način kako su do njih dolazili, ne ostavlja nas ravnodušnima. Danas, u svijetu Interneta, trenutno možemo doći do bilo koje potrebne informacije.
No, nekada davno, ali i ne tako jako davno, informacije su putovale godinama, pa i desetljećima do onih kojima su bile potrebne. Bio je to svijet sasvim drugačiji od ovoga danas i nije bilo lako biti učenjak koji otkriva i razmišlja o onome što je bilo svetinja, pa čak je bilo opasno po život, jer ako nisi znao kako ljude uvjeriti da si u pravu, to im i dokazati, mogao si ostati bez glave. Doslovno. I zato, trebamo ih cijeniti, bez obzira bili ili ne u pravu, da nije njih, mi bismo i danas živjeli poput njihovih suvremenika. Josip nam je to jako lijepo pokazao.
