Predavači na 100DA

U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 5. do 14. travnja 2019. godine.

Ponedjeljak, 01. travnja 2019. u 21:31 sati 10 Dana astronomije 2019

Dr.sc. Vernesa Smolčić: Svemir u bojama (petak, 5.4. - 19:00)
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva.
Sažetak predavanja: Zašto je nebo plavo i je li plavo i na drugim planetima? Što je crveni pomak te što nam boje galaksija govore o njima i njihovom razvoju kroz svemirsku povijest? Odgovore na ova pitanja čut ćete na predavanju.

Dr.sc. Tijana Prodanović: Kiše kosmičke (petak, 5.4. - 20:00)
Tijana je izvanredni profesor na Odjelu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Diplomirala je astronomiju na Matematičkom fakultetu u Beogradu 2001. godine i stekla zvanje diplomiranog astrofizičara. Diplomski studij i doktorske studije iz astrofizike završila je na Sveučilištu u Illinoisu u Urbani Champaign, SAD, 2003. odnosno 2006. godine. Polje istraživanja ove znanstvenice su čestična i nuklearna astrofizika, svemirska zračenja, nukleosinteza lakih elemenata, astronomija gama zračenja. Predaje na predmetu - Spektroskopija svemira. Objavila niz radova iz oblasti astronomije.
Sažetak predavanja: Kroz moje prazne džepove vjetrovi mi prolaze a kroz cipele kiše kosmičke.

Dr.sc. Saša Ceci: Zašto je nebo plavo, oblaci bijeli a trava zelena? (subota, 6.4. - 18:00)
Saša je znanstvenik koji radi na zavodu za Eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. U karijeri je godinu dana proveo u SAD-u, na Sveučilištu u Georgiji, gdje je bio na post-doktorskom studiju. Ponudili su mu da ostane duže, ali se vratio jer je u Zagrebu imao dvoje male djece. Cecija možda znate preko njegovog bloga Blesimetar, Skeptika u pubu, ili znanstvevnog talk showa Treći element na HRT-u čija peta sezona počinje uskoro. U svom svakodnevnom poslu na Ruđeru Ceci se bavi nuklearnom i čestičnom fizikom. Bez obzira na to, na Cecijevo ime ste vjerojatno naletjeli prošlog ljeta, kada su njegovi statusi na Facebooku u kojima je na sasvim razumljivom jeziku znanstveno objasnio neke banalne fenomene, poput toga zašto se znojimo ili zašto nam je more hladno kada u njega ulazimo, a kasnije prestane biti, postali viralni. Prenijeli su ih manje-više svi portali i na većini njih, ti su tekstovi bili neke od najčitanijih vijesti. Saša Ceci je, dakle, u zemlji u kojoj znanstvenici, realno, nisu poznati, ono na što se misli kada se u naslovu napiše “naš poznati fizičar”
Sažetak predavanja: Vidjeti ćemo što je to svjetlost i što znači da je svjetlost neke boje. Vidjet ćemo otkud plava boja nebu i zašto je Sunce na zalasku crveno. Kad to shvatimo, uvidjet ćemo i zašto su oblaci bijeli, iako se sastoje od prozirne vode, ali i zašto je mlijeko bijelo, baš kao oblak. Svjetlost koja nam dolazi sa Sunca je zapravo bijela, iako djeca Sunce u pravilu crtaju kao žuto - vidjet ćemo zašto. Posebno zanimljive stvari se događaju kad se ta bijela svjetlost odbija od raznih predmeta oko nas. Tada mi vidimo svu raskoš boja. No vidimo li mi da je neki predmet, primjerice, plav zato što nam s njega dolazi plava svjetlost? Pitanje izgleda glupo, svima je jasno da je tako. Kako bi uopće moglo biti drugačije. No kao i mnoga druga "glupa" pitanja koja imaju "očigledan" odgovor, i ovo ima odgovor koji je - neočekivan. Koji? Navratite na predavanje pa ćete vidjeti.

Dr.sc. Vibor Jelić: Jesmo li sami u Svemiru? (subota, 6.4. - 19:00)
Dr.sc. Vibor Jelić, astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković, vratio se u Hrvatsku nakon doktorata i dva postdoktorata u inozemstvu. U Zagrebu je nastavio surađivati sa svojim prethodnim poslodavcem, Nizozemskim institutom za radio astronomiju (ASTRON), na velikom međunarodnom projektu LOFAR, čiji je cilj preciznije mapirati svemir i doznati više o stvaranju prvih zvijezda i galaksija. LOFAR (Low-Frequency Array) je trenutačno najosjetljiviji radioteleskop na svijetu. Nalazi se u Nizozemskoj, ali ima stanice i u Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj i Poljskoj. Jelićev cilj je dovesti u Hrvatsku LOFAR-ovu stanicu, to mu je, uz privatne razloge, bio glavni motiv za povratak u domovinu.
Sažetak predavanja: U našoj galaksiji, koja ima preko 250 milijardi zvijezda, bi trebalo biti barem 100 milijardi planeta. Astrofizičari su ih do sada otkrili "samo" 4000. Čini li se onda potraga za životom izvan planeta Zemlje uzaludnom ili ipak ne? Zašto je toliko teško pronaći planete izvan Sunčevog sustava i kako nam u svemu tome pomaže moderna tehnologija? Koliko dugo je bilo potrebno da se razvije život na Zemlji i koji su uvjeti trebali biti zadovoljeni? Odgovore na ova te brojna druga pitanja će biti ponuđeni za vrijeme predavanja. Možda ipak nismo sami u svemiru…

Danijel Rajković: Johannes Kepler Harmonices Mundi 1619. - 2019., Muzika sfera (nedjelja, 7.4. - 19:00)
Rođen u Našicama 1975 g., glazbeno obrazovanje stekao u Bjelovaru Gleazbenoj školi Vatroslav Lisinski. 1993. upisuje studij tube na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Grazu, u Austriji. Tijekom studija sudjeluje kao tubist u projektima Simfonijskog orkestra Graz, Epigon kvinteta limene glazbe, kao i ostalim projektima na području komorne glazbe. Od 1998.-2010. član je Ad Gloriam ansambla limene glazbe Zagreb, te Simfonijskog orkestra HRT-a od 2001.-2006. Od 2006. godine nastavnik je limenih puhačkih instrumenata na GŠ Bruno Bjelinski u Daruvaru te pročelnik puhačkog odjela. Od 2003. godine vanjski je suradnik za tubu i srodne instrumente Muzičke akademije u Zagrebu, a 2006. godine preuzima i umjetničko vodstvo Gradske Limene glazbe Daruvar.
Sažetak predavanja: Johannes Kepler, njemački astro¬nom, matematičar i astrolog, ključna je figura u znanstvenoj renesansi. Njegovo najpoznatije otkriće jesu zakoni o gibanjima planeta oko Sunca, koji su bili važan dokaz u korist Kopernikove heliocentrične teorije u vremenu sukoba heliocentrične i geocentrične slike svijeta. U ulozi astrologa i carskog matematičara bio je ¬savjetnik Rudolfa II., cara Svetog Rimskog Carstva, i generala Wallensteina, jednog od najznačajnijih carskih generala. Karijeru je započeo kao asistent danskom astronomu Tychu Braheu, da bi kao istraživač bio na vrhuncu u Galileovo vrijeme. Oduševljen drevnom pitagore¬jskom idejom o muzici sfera, pokušao je u gibanju nebeskih tijela otkriti iste harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Štoviše, životna mu je želja bila da u vidljivom gibanju nebeskih tijela otkrije nevidljivu harmoniju stvaranja. Za njega, pravog duhovnog potomka pitagorejaca, sva je ljepota u ispravnom omjeru

Dušan Bižić, meteorolog: Čovjek, klima, energija (nedjelja, 7.4. - 20:00)
Sažetak predavanja: Bit će riječi o manje poznatim ili zaboravljenim činjenicama o postojećim i prošlim klimatskim uvjetima, ulozi ugljikovog dioksida, izvorima energije i nekoliko „malih“, ali značajnih otkrića.

Ante Radonić, prof.: Nove međuplanetarne misije (ponedjeljak, 8.4. - 19:00)
Ante je bivši voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu, trenutno u mirovini. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata.
Sažetak predavanja: Imat ćete priliku saznati novosti u tehnologiji, razvoju raketa i raketnih sustava te koji su planovi za budućnost u međuplanetarnim istraživanjima.

Dr.sc Davor Mance: InSight – šaputanje Marsa (utorak, 9.4. - 19:00)
Za inženjera elektrotehnike – elektronike sa Švicarskog instituta za tehnologiju Davora Mancea najvažnije znanstveno dostignuće prošle godine bilo je slijetanje InSight-a, NASA-inog projekta u kojem i sam sudjeluje. Mance napominje da se radi o “kulminaciji uloženog rada kroz čitav niz godina”. InSight lander je na Mars, objašnjava, donio dva instrumenta, seizmometar (SEIS) za detekciju potresa i penetrator (HP 3) za podzemno mjerenje temperature.
Sažetak predavanja: Ako su planeti Sunčevog sustava nastali, manje više, u isto vrijeme, što se dogodilo s Marsom? Koliko je njegova unutrašnjost utjecala da je sad, u usporedbi sa Zemljom, mrtav planet, ili možda ipak nije? Unutrašnjost Marsa možemo spoznati „slušajući“ tihe vibracije posljednjih „trzaja“ umirućeg planeta. InSight je upravo taj stetoskop koji treba dijagnosticirati našeg najbližeg susjeda. Kako smo gradili taj instrument, što smo sve uradili da ga osposobimo za rad na planetu i što smo do sada otkrili? Ako ste zainteresirani, dođite čuti kako se razvijaju instrumenti za svemirska istraživanja, kako je raditi na Marsu, što stvara buku dok nam Mars šapuće i kako je sve to uzbudljivo.

Dr.sc. Aleksandar Durman: Astralni simbolizam u Vučedolskoj kulturi (srijeda, 10.4. - 19:00)
Aleksandar Durman hrvatski je arheolog (Zagreb, 4.3.1949). Diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1976. djeluje kao profesor. Bavi se arheometalurgijom, problemima apsolutnog datiranja, komunikacijama. Vodio je brojna arheološka istraživanja prapovijesnih i antičkih lokaliteta; opsegom se ističu Vinkovci – Hotel i Vučedol, koji idu u red najvećih prapovijesnih istaživanja u Hrvatskoj. Sudjelovao na brojnim domaćim i stranim stručnim skupovima. Održao predavanja na sveučilištima: Cornell i SUNY – Cortland (New York), Wake Forrest (North Carolina), sve u SAD, Toronto, Montreal, Ottawa i Queens (Canada), Tübbingen, Heidelberg i Berlin (Njemačka), te Notthingham, Beč, Ljubljana i Skopje U tri je navrata obavljao dužnost pročelnika Odsjeka za arheologiju. Dobitnik je više nagrada i priznanja medju kojima se ističu Državna nagrada za znanost (2002), Nagrada grada Zagreba (2002) i Medalja grada Vukovara (2003) Dobitnik je više nagrada i priznanja među kojima se ističu Državna nagrada za znanost (2001), Nagrada grada Zagreba (2001), Povelja (1986) i Medalja grada Vukovara (2003), nagrada Hrvatskog arheološkog društva „Josip Brunšmid“ (2009) i Zlatna plaketa-Grb grada Vinkovaca (2011.). 2005. godine izabran je u zvanje redovitog profesora, a 2010. u trajno zvanje redovitoga profesora.
Sažetak predavanja: U vremenu između 3000 - 2600. pr. Kr. desnu je dunavsku obalu, krajnjeg istoka Hrvatske, zaposjela indoeuropska populacija koju znamo kao vučedolska kultura. Do kraja svoga opstanka ostavila je svoj trag na prostoru 13 suvremenih europskih država. Vučedolska je kultura najbolji europski odgovor na najveći povijesni civilizacijski skok koji počinje oko 3000. godine prije Krista, kada se počinju ustrojavati prve države i pojavljuje prvo pismo. Istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II). Najveći dio njihovog crnog keramičkog posuđa je ukrašen bijelom i crvenom inkrustacijom, koji joj daje i poseban vizualni efekt. Ukrasi na njima su najčešće poruke - svojevrsno slikovno pismo koje nas upućuje i u sfere dnevnog i duhovnoga života kulture, a najčešće je prikazana nebeska simbolika. Uz desetke čitavih i tisuće dijelova posuda može se isčitati najstariji indoeuropski kalendar, posebne posude koje u grobovima obilježavaju sudbinu pokojnika, obilježja noćnog neba u različitim godišnjim dobima na 45. sjevernoj paraleli s koje kultura počinje. Ti su znakovi trag prvog europskog pisma, a preko njih su se mogle sagledati i druge poruke koje su ubilježene kao dio mitološkog svijeta toga vremena.

Zvonimir Drvar, mag.geol., mag.educ.geogr: 100 godina potvrde teorije relativnosti (četvrtak, 11.4. - 19:00)
Zvonimir je voditelj planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla koji je na tom poslu naslijedio Antu Radonića te je od njega preuzeo i palicu popularizacije znanosti u Hrvatskoj.Sažetak predavanja: Ove godine obilježava se 100 godina od pomrčine Sunca koja je britanskom astronomu Arthuru Eddingtonu omogućila provjeru Einsteinove teorije relativnosti. Na predavanju ćemo se upoznati s glavnim obilježjima teorije i na koje načine je ona provjeravana i ispitivana. Predavanje je namijenjeno osobama starijima od 15 godina.

Doc.dr.sc. Predrag Pale: Internet univerzum: granice, mogućnosti i sigurnost (petak, 12.4. - 19:00)
Predrag Pale je legendarni profesor na Zagrebačkom FER-u, poznat po zanimljivim i unikatnim detaljima: poznat je kao “čovjek koji je doveo Internet u Hrvatsku“, kao kritičar i reformator načina učenja i obrazovnog sustava, kao znanstvenik i inovator, kao istraživač načina kako učiti. Predrag Pale je diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od pionira koji su se mikroračunalima počeli baviti još polovinom 70-tih godina. Iako se bavio i bazičnim tehnologijama u računarstvu projektirajući i izvodeći računalni hardver i softver, operacijske sustave i računalne mreže, najveći dio dvadesetpetogodišnjeg profesionalnog rada je u području primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Namjerno i ciljano je stjecao široko iskustvo od građevinarstva i medicine, preko bibliotekarstva i državne uprave, poslovnih i novčarskih primjena do medija i obrazovanja. Radeći u industriji stekao je važna iskustva u razvoju, proizvodnji i primjeni IKT. Zamislio je i pokrenuo projekt uspostave Interneta u Hrvatskoj 1991. godine te je jedan je od glavnih arhitekata Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet.
Sažetak predavanja: Predavanje će odgovoriti na slijedeća pitanja: Ima li Internet granica? Koliko dimenzija ima Internet? Hoće li Internet potpuno usisati stvarni, realni, fizički svijet? Hoće li čovjek pojedinac moći živjeti bez da je povezan u Internet? Hoće li se zbog toga čovjek fizički promijeniti? Hoće li ljudi naći rješenje za sigurnost u Internetu ili će Internet propasti, a s njim i fizički svijet? Internet univerzum: granice, mogućnosti i sigurnost.

Dr.sc. Davorka Radovčić: Kompleksno ponašanje krapinskih neandertalaca (petak, 12.4. - 20:00)
Davorka je kustosica paleoantropoloških (Zbirka krapinskog diluvija) i antropoloških kolekcija u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu (Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, 2004.) i doktorirala na Sveučilištu u Michiganu (Odsjek za antropologiju, diplomirala 2008., doktorirala 2011.), a specijalizirala se za paleoantropološka istraživanja. Njezini istraživački interesi uključuju porijeklo roda Homo, porijeklo modernih ljudi, neandertalce, lovce-sakupljače, mediteransku pretpovijesnu arheologiju, povijest paleoantropologije i porijeklo simboličnog ponašanja.
Sažetak predavanja: U nalazištu na Hušnjakovu brdu kraj Krapine, gdje su pronađeni ostaci takozvanog krapinskog pračovjeka, otkriven je i kamen za koji se čini da ga je naš predak prikupio samo zato što mu je izgledao lijepo ili zanimljivo, ili zato što je za njega imao određeno simboličko značenje. To je još jedan dokaz da neandertalci nisu bili primitivci kakvima ih mnogi smatraju te da su pokazivali znakove simboličkog ponašanja. Na temelju prijašnjih istraživanja znamo da su krapinski neandertalci pokazivali znakove simboličnog ponašanja koje se inače spominje kao karakteristika isključivo modernog čovjeka. Međutim, nalazi kao kandže orla štekavca objavljene prije par godina, ukazuju na to da su se i krapinski neandertalci ukrašavali puno prije nego što su to mogli vidjeti i imitirati takvo ponašanje od “anatomski modernih ljudi” kao što i pretpostavljamo da imaju posebne običaje vezane uza smrt svojih pripadnika.

Dr.sc. Ivica Puljak i dr.med. Zdeslav Benzon: Priče iz budućnosti (subota, 13.4. - 19:00)
Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizičara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i član MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti od najmlađih, djece vrtićke dobi, pa do najstarijih. Njegov suputnik u predavanju, dr. med. Zdeslav Benzon rođen je u Splitu 1968. godine. Po zanimanju liječnik specijalist, ginekolog, radi u KBC-u Split te kao asistent na Medicinskom fakultetu u Splitu. Predsjednik je pjevačkog zbora Splitski liječnici pjevači. Surađivao je s brojnim fanzinima glazbenog i literarnog usmjerenja. Kolumnist je u SF časopisu Sirius B, prije toga bio je kolumnist u ugaslom SF časopisu Futura, te je objavljivao kratke priče i glazbene recenzije.
Sažetak predavanja: svašta nešto iz budućnosti

Sve fotografije i ulomci tekstova o predavačima su preuzeti sa interneta (portali; Večernji, Telegram, Jutarnji itd..).

            

Skupština društva i 10. obljetnica postojanja
Ponedjeljak, 26. studenog 2018.
In memoriam Nenad Šironja
Srijeda, 25. travnja 2018.
Više o predavačima na 10DA 2018
Utorak, 10. travnja 2018.