Predavači na 10DA 2021

U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 24.9. do 3.10.2021. godine.

Ponedjeljak, 20. rujna 2021. u 11:26 sati 10 Dana astronomije 2021

Korado Korlević: „Svjetlosno onečišćenje, od zdravstvenih do astronomskih aspekata“
(petak, 24.9.)
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado. Od prošle godine je i počasni građanin grada Daruvara. Njegovo predavanje sa nazivom „Svjetlosno onečišćenje, od zdravstvenih do astronomskih aspekata” je također posvećeno svjetlosnom onečišćenju i njegovom učinku kako na naše zdravlje, okoliš tako i na širu sliku svijeta u kojem živimo.

dr.sc. Vernesa Smolčić: „Crne rupe - od opće teorije relativnosti do supermasivne crne rupe u središtu Mliječnog puta”
(subota, 25.9.)
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva. Njeno predavanje o crnim rupama će pokriti sve od opće teorije relativnosti koju je objavio Albert Einstein 1915. godine do supermasivne crne rupe u središtu Mliječne staze.

Ante Radonić: „Astronautika danas i sutra“
(ponedjeljak, 27.9.)
Ante je bivši voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu, trenutno u mirovini. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata. Sažetak predavanja: Imat ćete priliku saznati novosti u tehnologiji, razvoju raketa i raketnih sustava te koji su planovi za budućnost u međuplanetarnim istraživanjima. Od 2019. kada je Ante zadnji puta držao predavanje do danas mnogo se toga zanimljivog i fascinantnog dogodilo na području astronautike, komercijalnih i ostalih letovi u Svemir, posjeta Mjesecu i Marsu a najbolja osoba da na to sve dočara i detaljno objasni je upravo naš Ante.

dr.sc. Darije Maričić: „Sunčeve nepogode i svemirska prognoza“
(utorak, 28.9.)
Darije je po zvanju astrofizičar. astrofizičar. Diplomirao je fiziku 2001. na PMF-u u Zagrebu, a doktorirao 2007. godine s temom Koronini izbačaji materije, na smjeru Atomska, molekularna i astrofizika. Djelatnik je Zvjezdarnice Zagreb od 2003. godine. Astronomske članke objavljivao je uglavnom u časopisima Čovjek i svemir i Matematičko-fizički list, a radove u Astronomy and Astrophysics, Solar Physics i Sun and Geosphere. Član je International Astronomical Union (IAU), HAD-a (potpredsjednik od 2020. -), AAD-a Zagreb (tajnik od 2007.do 2009.), tajnik Zagrebačkog astronomskog saveza (od 2008.-). Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih konferencija u zemlji i inozemstvu. Član je Državnog povjerenstva za susrete i natjecanja iz astronomije (od 2003. do 2008.), suradnik e-škole astronomije i predavač na ljetnim školama. Uz sve to voditelj je Astronomske ljetne astronomske škole (od 2007.-).
Sažetak predavanja: Koronini izbačaji su najdinamičnije globalne pojave u Sunčevoj atmosferi, a naročito su značajne zbog velikog utjecaja na međuplanetarni prostor i megnetosferu Zemlje. Putujući međuplanetarnim prostorom, izbačaj dramatično mijenja stanje Sunčevog vjetra, a u nailasku na Zemlju dovodi do pojave geomagnetskih oluja. Dalekosežne posljedice ovih pojava uvjetovale su razvoj novog područja astrofizičko-geofizičkih istraživanja pod zajedničkim nazivom Svemirska prognoza (engl. Space Weather), trenutačno jednog od najaktivnijih poglavlja fizike Sunca. U predavanju će biti riječi i o trenutnim znanstvenim predviđanjima nastanaka Sunčevih nepogoda.

dr.sc. Boris Jokić: "Na putu do zvijezda - što djeca i mladi u Hrvatskoj žele postati i vide li se na hrvatskom nebu?”
(srijeda, 29.9.)
Boris Jokić rođen je 1976. u Zagrebu. Diplomirao je psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao je i doktorirao iz područja obrazovnih znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, Velika Britanija. Od 2002. godine radi u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, trenutačno u statusu znanstvenog suradnika. Bio je članom Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te voditelj Cjelovite kurikularne reforme ranog i predškolskog, osnovnoškolskoga i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

dr.sc. Saša Ceci: "Blesimetar i još štošta"
(četvrtak, 30.9.)
Saša je znanstvenik koji radi na zavodu za Eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. U karijeri je godinu dana proveo u SAD-u, na Sveučilištu u Georgiji, gdje je bio na post-doktorskom studiju. Ponudili su mu da ostane duže, ali se vratio jer je u Zagrebu imao dvoje male djece. Cecija možda znate preko njegovog bloga Blesimetar, Skeptika u pubu, ili znanstvevnog talk showa Treći element na HRT-u. U svom svakodnevnom poslu na Ruđeru Ceci se bavi nuklearnom i čestičnom fizikom. Bez obzira na to, na Cecijevo ime ste vjerojatno naletjeli prošlog ljeta, kada su njegovi statusi na Facebooku u kojima je na sasvim razumljivom jeziku znanstveno objasnio neke banalne fenomene, poput toga zašto se znojimo ili zašto nam je more hladno kada u njega ulazimo, a kasnije prestane biti, postali viralni. Prenijeli su ih manje-više svi portali i na većini njih, ti su tekstovi bili neke od najčitanijih vijesti. Saša Ceci je, dakle, u zemlji u kojoj znanstvenici, realno, nisu poznati, ono na što se misli kada se u naslovu napiše “naš poznati fizičar”. Saša će nam predstaviti svoju knjigu odnosno seriju knjiga Blesimetar koje sačinjavaju kompilaciju tekstova koje je objavio na svom Facebook profilu, blogu i raznim medijima. „U knjizi iznosim činjenice i znanstvenu istinu kako je ja vidim, a nitko ne voli čuti istinu pa tako kako su nekada kraljevi preko dvorskih luda, koje su bile šašave i otvorene, dobivali informacije i istinu, tako je i ja u svojoj knjizi dajem ljudima”, objašnjava Saša i dodaje kako je on taj koji će, kada nitko neće, govoriti o istini bilo da se radi o cijepljenju, GMO-u, globalnom zatopljenju ili nuklearnoj energiji.

dr.sc. Vibor Jelić: "Magnetsko polje naše galaksije"
(petak, 1.10.)
Vibor je astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković, vratio se u Hrvatsku nakon doktorata i dva postdoktorata u inozemstvu. U Zagrebu je nastavio surađivati sa svojim prethodnim poslodavcem, Nizozemskim institutom za radio astronomiju (ASTRON), na velikom međunarodnom projektu LOFAR, čiji je cilj preciznije mapirati svemir i doznati više o stvaranju prvih zvijezda i galaksija. LOFAR (Low-Frequency Array) je trenutačno najosjetljiviji radioteleskop na svijetu. Nalazi se u Nizozemskoj, ali ima stanice i u Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj i Poljskoj. Viborov cilj je dovesti u Hrvatsku LOFAR-ovu stanicu, to mu je, uz privatne razloge, bio glavni motiv za povratak u domovinu.
Sažetak predavanja: Porijeklo magnetskih polja u svemiru, pa tako i u našoj galaksiji, predstavlja još uvijek jedno od ključnih pitanja u današnjoj astrofizici. Za vrijeme predavanja objasnit će se metode kojima se istražuju magnetska polja u našoj galaksiji, na koji način magnetska polja oblikuju međuzvjedanu materiju te najnovije rezultate istraživanja magnetskih polja pomoću radioteleskopa LOFAR.

dr.sc. Ivica Puljak: „Jesmo li sami u svemiru ili nismo? Je li to dobra ili loša vijest?”
(subota, 2.10.)
Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizičara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i član MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti od najmlađih, djece vrtićke dobi, pa do najstarijih. Od ove godine Ivica je gradonačelnik Splita te je svom ionako bogatom životopisu dodao još jednu fantastičnu crticu.

dipl.ing. Boris Štromar: „Borba protiv svjetlosnog onečišćenja“ (nedjelja, 3.10.)
Boris je sa svojom ekipom kolega i suradnika iz AD Beskraj uspio u nakani da se u Hrvatskoj proglasi prvi park tamnog neba na Petrovoj gori. Uz to, dopredsjednik je udruge za zaštitu noćnog neba Naše nebo koja ima za cilj očuvanje prirodnog noćnog neba i krajobraza, prirode, okoliša i bioraznolikosti kao temeljnih vrijednosti društva, te prihvatljivo gospodarenje prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja i energetske učinkovitosti, te poticanje inovatorstva na području svjetlotehnike. Uz to inicijator je građanske inicijative koja djeluje kroz web stranicu Ekorasvjeta.net te Facebook stranicu Mračna strana svijetla kojoj je cilj upoznavanje javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja. Osim što je i po zaposlenju vezan uz astronomiju kao zaposlenik Teleskop centra u Zagrebu on je i aktivni astrofotograf. Borisova fotka krasi ovogodišnji plakat 10DA i savršen je primjer razine svjetlosnog onečišćenja protiv kojeg se toliko srčano bori. Njegovo predavanje o borbi sa svjetlosnim onečišćenjem, postignućima i preprekama na koje nailazi je na rasporedu u 19:00 sati.

        

Opažanje Perzeida
Subota, 10. kolovoza 2024.
Predavači na 10DA 2024
Srijeda, 03. travnja 2024.
Priopćenje za javnost - HAS
Utorak, 09. siječnja 2024.
Godišnji financijski izvještaj
Utorak, 20. lipnja 2023.
Predavači na 10DA 2023
Nedjelja, 27. ožujka 2022.