Predavači na 10DA 2022
U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 1. do 10.4.2022. godine.
Nedjelja, 27. ožujka 2022. u 11:42 sati 10 Dana astronomije 2022
Ratislav Matić, kojeg prijatelji i poznanici zovu Ratko, nastavnik je fizike, matematike, informatike i astronomije po čemu je poznat među brojnim generacijama učenika, kolegama i suradnicima. Lokalnoj zajednici grada Križevaca neumorno već dugi niz godina doprinosi kao popularizator znanosti, strastveni edukator djece i mladih, neumorni medijski radnik, kulturni aktivist te promotor različitih područja ljudskog djelovanja i napretka bitnih za našu zajednicu. Osnivač je, inicijator i višegodišnji aktivni član gradskih organizacija civilnih društva, udruga i društava od kojih se ističe Križevačka astronomska udruga Perzeidi. Desetljećima vodi najdugotrajniju emisiju Radija Križevci za popularizaciju znanosti, obrazovanja, kulture i umjetnosti: „Ne dirajte mi krugove“ (28 godina u kontinuitetu) i „Rock oko“ (25 godina u kontinuitetu).
Ratko će nam nakon svečanog otvaranja ispričati priču o Križevačkom meteoritu popraćenu prigodnom izložbom sačinjenom od snimaka kamera Hrvatske meteorske mreže koje su zabilježile njegov let kroz Zemljinu atmosferu, pada i traganja mnogih astronoma amatera iz čitave Hrvatske za njim, do pronalaženja, analize i rezultata analize na sveučilištu u Manchesteru te registracije u službenu znanstvenu bazu podataka svih meteorita na svijetu. Posjetitelji će biti detaljno upoznati s meteoritom Križevci, pa tako i s njegovim porijeklom i sastavom, kroz niz video projekcija, izložbu fotografija i izloženog modela meteorita.
Tijana je izvanredni profesor na Odjelu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Diplomirala je astronomiju na Matematičkom fakultetu u Beogradu 2001. godine i stekla zvanje diplomiranog astrofizičara. Diplomski studij i doktorske studije iz astrofizike završila je na Sveučilištu u Illinoisu u Urbani Champaign, SAD, 2003. odnosno 2006. godine. Polje istraživanja ove znanstvenice su čestična i nuklearna astrofizika, svemirska zračenja, nukleosinteza lakih elemenata, astronomija gama zračenja. Po povratku u rodni Novi Sad, četrnaest je godina bila redovna profesorica na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta. Godinama se bavi i popularizacijom znanosti, a trenutno radi u start-up firmi koja se bavi primijenjenom fizikom i umjetnom inteligencijom. Pored toga je i velika TikTok zvijezda, na toj je mreži poznata kao Dr Cosmic Ray, a prati je skoro 50 tisuća ljudi.
Sažetak predavanja: što nam to sve prijeti sa neba, kako nam to Hollywood prezentira a što je realnost. Trebamo li se bojati i koliko smo sigurni na našoj Zemlji.
Ante je bivši voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu, trenutno u mirovini. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata. Sažetak predavanja: Imat ćete priliku saznati novosti u tehnologiji, razvoju nove generacije svemirskih teleskopa te koji su planovi za budućnost u međuplanetarnim istraživanjima. Od 2019. kada je Ante zadnji puta držao predavanje do danas mnogo se toga zanimljivog i fascinantnog dogodilo na području astronautike i istraživanja svemira a najbolja osoba da na to sve dočara i detaljno objasni je upravo naš Ante.
Dario je rođen 1970. godine te je svoje fakultetskog obrazovanje stekao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu stekavši zvanje diplomiranog inženjera fizike. Na istom fakultetu je nastavio svoje obrazovanje te je 2008. godine doktorirao fiziku. Trenutno je zaposlen na sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku gdje uz fiziku predaje i predmete poput Znanost u svakodnevnom životu, Linux za fizičare, Uvod u astročestičnu fiziku itd.. Njegov istraživački rad pokrio je teme od astročestične fizike, astronomije visoko energetskih gama zraka, Cherenkovog teleskopa i brojčanih simulacija. Autor je velikog broja znanstvenih radova, veliki je popularizator znanosti i aktivan pisac i kolumnist.
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado. Od nedavno je i počasni građanin grada Daruvara.
Lana je doktorirala 2020. godine na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu. Od listopada 2020. godine radi kao postdoktorska istraživačica na Institutu Ruđer Bošković, gdje se bavi istraživanjem u području astrofizike. U slobodno vrijeme radi na popularizaciji znanosti kroz predavanja i objavljivanje sadržaja na Facebooku, na profilu “U lovu na kozmičke zvijeri”. U svom predavanju posvećenom upoznati će nas sa granom radio astronomije te kako se tehnologija koristi u lovu na kozmičke zvijeri. Kozmičke zvijeri su u biti aktivne jezgre galaksija koje proizvode velike količine energije te utječu na razvoj samih galaksija u kojima se nalaze.
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva. Vernesa je i veoma aktivna popularizatorica znanosti među mladima kroz svoj blog – Astroučionica. Posebno ju zabavlja kako svesti često vrlo komplesne znanstvene koncepte na jednostavan rječnik, prikladan za, primjerice, neku sedmogodišnjakinju. „A kad se tomu dodaju i vizuali - slike i animacije koje dočaravaju priču - i sama sam sretna kao dijete!“ kaže naša Vernesa.
Saša je znanstvenik koji radi na zavodu za Eksperimentalnu fiziku na Institutu Ruđer Bošković. U karijeri je godinu dana proveo u SAD-u, na Sveučilištu u Georgiji, gdje je bio na post-doktorskom studiju. Ponudili su mu da ostane duže, ali se vratio jer je u Zagrebu imao dvoje male djece. Cecija možda znate preko njegovog bloga Blesimetar, Skeptika u pubu, ili znanstvevnog talk showa Treći element na HRT-u. U svom svakodnevnom poslu na Ruđeru Ceci se bavi nuklearnom i čestičnom fizikom. Bez obzira na to, na Cecijevo ime ste vjerojatno naletjeli prošlog ljeta, kada su njegovi statusi na Facebooku u kojima je na sasvim razumljivom jeziku znanstveno objasnio neke banalne fenomene, poput toga zašto se znojimo ili zašto nam je more hladno kada u njega ulazimo, a kasnije prestane biti, postali viralni. Prenijeli su ih manje-više svi portali i na većini njih, ti su tekstovi bili neke od najčitanijih vijesti. Saša Ceci je, dakle, u zemlji u kojoj znanstvenici, realno, nisu poznati, ono na što se misli kada se u naslovu napiše “naš poznati fizičar”.
Izvorno, Skeptici u pubu (Skeptics in the Pub) počeli su se održavati u Velikoj Britaniji 1999. godine, a danas se nalaze po pubovima u stotinjak gradova i 16 država svijeta. Osim u Zagrebu, u našoj se zemlji Skeptici održavaju i u Rijeci, Splitu i Koprivnici, a jednom su bili i u Sinju. Tako su svoj put našli do našeg diska (sadašnji Društveno-kulturni centar) gdje će se u neformalnoj atmosferi pokušati razbiti predrasuda o znanosti kao o nečemu uštogljenom i dosadnom te na jedan zanimljiv i atraktivan način pokriti mnoštvo trenutno aktualnih tema u znanosti i svijetu. Sašini gosti će biti prof. dr. sc. Željko Andreić (Redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza) i dr.sc. Vernesa Smolčić uz pokoje goste iznenađenja.