Više o predavačima na 10DA 2018

U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru od 13. do 22. travnja 2018. godine.

Utorak, 10. travnja 2018. u 07:12 sati 10 Dana Astronomije 2018

Dr. sc. Tomislav Terzić - "Visokoenergijska astronomija na mobitelu"
(petak, 13.4., 19:00)
Tomislav Terzić rođen je u Rijeci 1978. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Godine 2007. diplomirao je, a 2015. godine doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao učitelj fizike u osnovnim školama "Škurinje" i "Čavle". Od 2008. godine radi  na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, a od 2017. godine na mjestu docenta na istom sveučilištu. Član je međunarodne znanstvene kolaboracije MAGIC (Major Atmospheric Gamma-ray Imaging Cherenkov) i konzorcija CTA (Cherenkov Telescope Array). Usavršavao se je na Max Planck institutu za fiziku u Munchenu, Njemačka te se bavi proučavanjem visokoenergijskoga gama-zračenja iz aktivnih galaktičkih jezgri. Aktivan je promicatelj znanosti. Sudjelovao je u organizaciji Riječke škole fizike i Festivala znanosti u Rijeci, a 2016. godine vodio je organizaciju Riječke škole fizike. Održava popularno znanstvena predavanja i radionice, sudjeluje u znanstvenim predstavama i gost je radio emisija.
Sažetak predavanja: Sjećate se onog servisa Ive Karlovića od 250 km/h? Zamislite da Vas ta loptica pogodi! A sad zamislite da to nije teniska loptica nego jedna čestica. Sva ta energija u jednom jedinom protonu. To je jedan jako brzi proton. Takvi protoni dolaze na Zemlju iz svemira i zovu se kozmičke zrake. Ali gdje točno nastaju i kako dobiju tolike energije? A kako ih proučavamo? Mobitelima? Između ostalog.

Dr. sc. Vernesa Smolčić - "Svemirska arheologija: Burna prošlost galaksija"
(subota, 14.4., 19:00)
Odrasla u obitelji jakih žena u kojoj je naučila da ne postoji nemoguće, odlučila je studirati fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je svoje prvo istraživanje izrađivala na prestižnom Sveučilištu Princeton u New Jerseyju. Doktorat s polja astronomije je stekla na Sveučilištu Heidelberg, a napravila je i dva postdoktorata u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Iako proučava razvoj galaksija, nakon 15 godina od svojih prvih istraživanja svemira najponosnija je na osobni razvoj u karijeri, zato što u ovom poslu svaki dan, kako kaže, nauči nešto novo. Vernesi je 2013. godine pošlo za rukom ono što nije niti jednom drugom hrvatskom istraživaču. Europsko istraživačko vijeće dodijelilo joj je 1,5 milijuna eura za petogodišnji projekt po imenu Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba. Ništa od toga nije joj „palo s neba“, već je rezultat predanog rada i truda. Zahvaljujući tom novcu, hrvatska je astrofizičarka uspjela zaposliti još šest mladih doktoranata i postdoktoranata iz Hrvatske i inozemstva.
Sažetak predavanja: Galaksije su jedna od glavnih sastavnica svemira. I sami živimo u jednoj koju zovemo Mliječni put. Mliječni put u ovom je trenutku postojanja prilično mirna galaksija, što nam omogućuje svakidašnji život na našem planetu. No što će biti u budućnosti i što se događalo u prošlosti? Kakve galaksije uopće postoje u svemiru? Kako nastaju te žive li mirnim ili burnim životima? Na predavanju će biti riječi o potrazi za odgovorima na ova pitanja, koristeći se suvremenom tehnologijom koja nam danas omogućuje da dobijemo uvid u tajni život galaksija čak i u samim početcima svemira, svega milijardu godina nakon Velikog Praska.

Saša Nuić - "Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom"
(subota, 14.4., 20:00)
Rođen 1969. godine u Splitu, Saša Nuić se amaterski bavi astronomijom od 2008. godine i aktivni je član Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba. Godine 2009. snima svoje prve astrofotografije, a njegove su fotografije izlagane na više skupnih izložbi u Hrvatskoj. Autor je i više članaka na astronomskom portalu www.zvjezdarnica.com. Velika većina odnosi se na popularno-znanstveno objašnjavanje amaterskih astrofotografija, što je i bila inspiracija za predavanje Put prema rubu svemira amaterskom astrofotografijom. Iza svake amaterske astrofotografije stoji veliki trud kako bi se snimila i obradila te tako poprimila svoj konačni izgled. Potrebno je steći odgovarajuće vještine, a zahtjevna su i ulaganja da bi se pribavila odgovarajuća oprema. Nevjerojatan je sklad zvjezdanog neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit. Ali, amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočenih u fotografiju, nosi vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčevog sustava, preko objekata iz naše galaktičke okoline, sve do vrlo udaljenih galaksija.

Dr. sc. Goran Vojković - "Računala svemirskih letjelica"
(nedjelja, 15.4., 19:00)
Doc. dr. sc. Goran Vojković rođen je u Splitu 1971. godine. Pravni fakultet je završio u Splitu 1996. godine, gdje je magistrirao 2003. godine na temu Pomorsko dobro Republike Hrvatske, a 2006. doktorirao na temu Pravni status luka unutarnjih voda. Napisao je dvije znanstvene monografije: Pomorsko dobro i koncesije (jedna od prvih naših knjiga na temu pomorskog dobra) te Luke unutarnjih voda, a ima i objavljen veći broj znanstvenih i stručnih radova. Goran ima preko 15 godina iskustva rada u državnoj službi i privatnom sektoru, na različitim poslovima, od savjetnika u Vladinom uredu do direktora službe za pravo u korporativnom upravljanju u kompaniji iz IT-sektora. Bio je vanjski član Odbora za zakonodavstvo Sabora te u dva mandata predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Vukovar. Isto tako, ima veliko iskustvo na radu s EU-projektima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Docent je na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru te profesor visoke škole na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Zaposlen je u Centru za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o. (CRUP) u Zagrebu. Ljubav prema tehnologiji još od mladih dana bitno je odredila njegovu daljnju karijeru – iako je nakon završene srednje elektrotehničke škole upisao pravni fakultet, ostao je vezan granama prava koje se više ili manje dotiču tehnologije. Osim znanstvenih i stručnih radova, aktivno se bavim i publicistikom – objavljujući radove u nizu časopisa, a u zadnje vrijeme i na portalima. Unatoč svim dolje navedenim zvanjima, nije u potpunosti u sustavu znanosti – tako da i dalje uvelike radi u privredi. U slobodno vrijeme se bavi radioamaterizmom i šetnjom po brdima.

Ante Radonić - "Elon Musk i svemirski letovi"
(ponedjeljak, 16.4., 19:00)
Ante je donedavna bio voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu a sada aktivno uživa u mirovini planinareći. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata.
Sažetak predavanja: Prije 16 godina izuzetni poduzetnik, inženjer i inovator Elon Musk osnovao je tvrtku "SpaceX". Tada nitko nije pretpostavljao koliki će prodor novoosnovana privatna tvrtka ostvariti u području svemirske tehnologije. Na svjetskom tržištu usluga lansiranja tvrtka je dospjela na prvo mjesto. Vraćanjem prvih stupnjeva raketa-nosača i njihovom ponovnom uporabom napravljena je povijesna prekretnica na polju lansiranja satelita. Konstruirali su teretnu kapsulu koja je jedinstvena u svijetu po tome što može prevoziti teret iz orbite na Zemlju. Napravili su najmoćniju raketu – nosač na svijetu. Ove godine očekujemo i prvi pokusni let kapsule "Dragon 2" koja će prevoziti astronaute u orbitu oko Zemlje a moći će izvoditi i letove oko Mjeseca. No, to nije sve! Nakon velikih premijera u ovoj godini, SpaceX će početi graditi najveću raketu u povijesti za transport na Mars. To je raketa za slijedeće desetljeće.

Korado Korlević - "Svjetlo i čovjek"
(utorak, 17.4., 19:00)
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990. godine. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado.

Helena Bulaja Madunić - "Nikola Tesla: Mind from the Future"
(srijeda, 18.4., 19:00)
Rođena je u Splitu, studirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Aktivno djeluje u digitalnim medijima, dizajnu, umjetnosti i filmu od 1994. godine. Radila je kao grafička urednica, dizajnerica i ilustratorica u nekoliko hrvatskih kompjutorskih časopisa (Computerworld Hrvatska, Net, Vidi), a 1995. godine započela je djelovanje u digitalnim umjetnostima. Tijekom 1990-tih njezini interaktivni umjetnički projekti, uglavnom zaokupljeni metaforama i stvarnošću teleprezentnosti, te suodnosom stvarnog svijeta i cyber prostora, istaknuti su u časopisu Hotwired, te predstavljeni na izložbi Ars Electronica u Linzu, Austrija. Kulturna je vizionarka, producentica međunarodno nagrađivanih pionirskih multimedijalnih kulturno edukativnih projekata koji su unaprijedili recepciju interaktivnih oblika pripovijedanja, književnosti i filma. Devedesetih digitalizira „Klasike hrvatske književnosti“, a u suradnji s međunarodnim autorima stvara pametne slikovnice „Priče iz davnine“. Prije jedanaest godina započela je najveću životnu avanturu želeći povijesno zabilježiti genijalca Nikolu Teslu. Iza nje su nestvarno veliki susreti i razgovori sa suvremenicima njegovog i našeg doba, a istraživačka putovanja odvela su je od Splita, Zagreba preko Budimpešte, Praga, Pariza, New Yorka sve do Tokya i Novog Zelanda. Krajem 2017. godine postavila je multimedijski izložbeni projekt "Nikola Tesla – Mind from the Future", interaktivnu priču o znanstveniku koji je svojim izumima izmijenio tijek povijesti, ali i o utjecaju koji je imao na suvremene umjetnike. Interijer popularne "Džamije" za izložbu je gotovo u potpunosti preuređen kako bi se proniknulo u životnu priču osebujnog vizionara i humanista, ne na uobičajeni način nizanja faktografskih podataka, već u spletu video projekcija, računalnih igara, svjetlosnih instalacija, holograma. Postav se sastoji od tri dijela, a kružni prostor galerije postao je Hotel Budućnosti, po uzoru na nikad realizirani Gaudijev projekt Hotel Attraction, u kojem "živi" Teslin um, ali i mnogi drugi njegovi i naši suvremenici.

Mato Pejić - "Houston, we have a beer!"
(četvrtak, 19.4., 19:00)
Rođen u Otoku 1956. godine, 1982. diplomirao politologiju na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Nakon kratkog iskustva u prosvjeti zapošljava se u Daruvaru kao novinar na lokalnom radiju. Sada radi kao novinar-urednik u daruvarskoj novinsko izdavačkoj ustanovi češke manjine Jednota. Uz novinarski posao uređuje publicistička i literarna izdanja matične kuće. Surađuje s brojnim tiskanim i elektroničkim medijima. Godine 2006. dobio je nagradu udruge lokalnih medija Zlatni mikrofon za emisiju Sat đavla, portret češkog kantautora Jaromira Nohavice. Objavio knjige svojih radijskih eseja Sve bilo je muzika (2000.) i Pjenušave vedute – priče o pivu (2003.), te monografije Foto Film kluba Daruvar (Začarani svjetlopisom, 2009.) i centra Rudolf Steiner (Naših prvih pola stoljeća, 2017.), kao i fotomonografiju grada Daruvara (Daruvar jučer, danas, zauvijek, 2012.). Još petnaestak knjiga potpisuje kao koautor, urednik, lektor, korektor ili prevoditelj s češkog jezika. Od 2008. godine uređuje internetski portal Pivnica.net u okviru kojeg je nastala izložba o pivu u stripu Nacrtaj mi krigl, koja je gostovala u dvadesetak hrvatskih gradova.
Sažetak predavanja: Ima li piva u svemiru? Ima ga točno onoliko koliko ima i čovjeka, koji, gdje god krene, nosi sa sobom boce, krigle, čaše i bačve pjenušave tekućine. Zato se provode mnogi ozbiljni pokusi s ciljem omogućavanja kuhanja piva na orbitalnim stanicama i na drugim planetima, kad ljudi nastane nova prostranstva da ne žeđaju. Dakle, ima – ima piva u svemiru, ali ima i još više svemira u pivu.

Dr. sc. Dalibor Paar - "Istraživanja drugih planeta: Znanstvena znatiželja ili priprema odstupnice za čovječanstvo"
(petak, 20.4., 19:00)
Dr. sc. Dalibor Paar, docent na Fizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, doktorirao je na području fizike čvrstog stanja – mikrovalna spektroskopija supravodiča, a danas se bavi NMR i NQR istraživanjima materijala u čvrstom stanju, od novih vrsta supravodiča do geoloških uzoraka. Drugo područje njegovih istraživanja su multidisciplinarna istraživanja u kršu s naglaskom na fizikalne procese u špiljama i jamama kao kompleksnim sustavima s brojnim svojstvima. Sudjelovao je u nizu speleoloških istraživanja s posebnim naglaskom na duboke špilje i jame kao prirodne prozore u unutrašnjost Zemlje kroz koje je moguće proučavati geološka, fizikalna, kemijska i druga svojstva i procese. Objavio je u koautorstvu osamdesetak znanstvenih radova, sažetaka sudjelovanja na skupovima i drugih znanstvenih ili stručnih publikacija
Sažetak predavanja: Naš planet Zemlja nije stabilan sustav, posebice ako se gleda na vrlo dugim vremenskim skalama. Na tu činjenicu nas početkom trećeg tisućljeća podsjećaju brojni prirodni događaji, od potresa, vulkanskih erupcija do brojnih procesa vezanih klimu. Globalna zatopljenja i ledena doba, udari velikih meteorita, erupcije vulkana, tektonika ploča i niz drugih događanja puno su puta značajno mijenjali uvjete za život na površini Zemlje. Kako znanost sve detaljnije rekonstruira te događaje, postaje jasno da unatoč napretku, točna predviđanja globalnih događaja nisu moguća. Nije pitanje da li će se, već samo kada će se desiti neki od tih događaja koji može uz manjak prirodnih resursa na Zemlji globalno ugroziti opstanak čovječanstva.Napredak istraživanja svemira, prije svega planeta Sunčevog sustava koji su nam lakše dostupni u okviru razine današnje tehnologije postavlja logično pitanje: da li je moguće stvoriti rezervnu poziciju u slučaju da u nekom trenutku Zemlja ne bude pogodna za život? Današnja razina tehnologije i tempo kojom se ona razvija kolonizaciju drugih planeta pomiče iz znanstvene fantastike u znanstvenu realnost. Mars je jedan od mogućih izbora, ali uz znatna tehnološka ulaganja. Kako Mars gotovo nema atmosfere, površina Marsa je bez posebno konstruiranih nastambi nenaseljiva. O njegovim mineralnim resursima i potencijalnim zalihama vode (vjerojatno u obliku leda), a o kojima bi ovisio opstanak na Marsu znamo još vrlo malo. Uz to postavljaju se brojna pitanja što se dogodilo Marsu prije više milijardi godina, zašto je nestala njegova atmosfera uključujući veliku vodu koja je tekla po površini. Odgovor na ova i mnoga druga pitanja poput vrlo značajnog: Da li je nekada bilo života na Marsu?, ne možemo lako naći na njegovoj površini koja je neprestano izložena utjecajima iz svemira. Trebamo otići ispod površine, a za takva istraživanja ima izvrsnih mogućnosti i bez velikih količina opreme. Naime, kao i na Zemlji, na Marsu se nalaze brojne duboke i dugačke špilje i one predstavljaju perspektivu za traženje odgovora na sva postavljena pitanja.

Dr. sc. Ivica Puljak & dr. med. Zdeslav Benzon - "Budućnost svemira i ljudskog roda"
(subota, 21.4., 19:00)
Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizičara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i član MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti od najmlađih, djece vrtićke dobi, pa do najstarijih. Njegov suputnik u predavanju, dr. med. Zdeslav Benzon rođen je u Splitu 1968. godine. Po zanimanju liječnik specijalist, ginekolog, radi u KBC-u Split te kao asistent na Medicinskom fakultetu u Splitu. Predsjednik je pjevačkog zbora Splitski liječnici pjevači. Surađivao je s brojnim fanzinima glazbenog i literarnog usmjerenja. Kolumnist je u SF časopisu Sirius B, prije toga bio je kolumnist u ugaslom SF časopisu Futura, te je objavljivao kratke priče i glazbene recenzije.
Sažetak predavanja: Budućnost cijelog svemira nije baš blistava, diplomatski rečeno. Nediplomatski, to je najtužnija priča ikad ispričana. Svemir će, sudeći po sadašnjim kozmološkim spoznajama, završiti u hladnoj smrti, kada će svaki atom biti beskonačno mnogo udaljen od bilo kojeg drugog atoma te će nestati bilo koji oblik inteligencije u svemiru. Ovaj dio svemira također ne očekuje baš blistava budućnost, ta je priča tek mrvicu manje tužna. No, bliska je budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje, a vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 godina u blisku budućnost, u sljedećih stotinjak godina možemo očekivati da na svijetu više ne bude gladnih, siromašnih ni nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti i trend poboljšanja uvjeta života za većinu ljudi na Zemlji. Naravno, nije sve idealno. Danas živimo u svijetu ubrzanja, kad se puno stvari oko nas odvija izuzetno velikom brzinom, a tu su još izazovi klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. O našim odgovorima na te izazove ovisit će bliža i dalja budućnost ljudskog roda.
          

10 dana astronomije 2018.
Nedjelja, 25. ožujka 2018.
Redovna Skupština AD Kumova slama
Ponedjeljak, 13. studenog 2017.
Kumova slama na Tjednu tehničke kulture
Ponedjeljak, 13. studenog 2017.