Više o predavačima

U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10DA.

Vladimir Paar - „Jesmo li “za dlaku“ izbjegli predvidivo veliko ledeno doba?“ (petak, 01.04., 19:00)

Vladimir Paar redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, autor je i urednik više od 55 knjiga, te niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike. Među njegovim znanstvenim radovima je više od 100 znanstvenih publikacija objavljeno u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima (s 300 znanstvenika iz 30 država). Rođen je u Zagrebu 1942. godine u obitelji Vladimira i Elvire Paar. Teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu, s temom iz teorijske fizike elementarnih čestica, diplomirao je 1965. godine. Magistrirao je 1969. godine a doktorirao je 1971. godine s temom iz teorijske nuklearne fizike. Od 1966. do 1975. godine bio je asistent i znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, a 1976. godine prešao je na Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. 1980. godine izabran za redovitoga profesora. 1988. godine izabran je za člana suradnika a 1992. godine za redovitoga člana HAZU.

dr. sc. Davorka Radovčić – „Nova vrsta fosilnog hominina: Homo naledi“ (subota, 02.04., 19:00)
Davorka Radovčić je kustosica paleoantropoloških (Zbirka krapinskog diluvija) i antropoloških kolekcija u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu (Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, 2004.) i doktorirala na Sveučilištu u Michiganu (Odsjek za antropologiju, M.A. 2008., Ph.D. 2011.), a specijalizirala se za paleoantropološka istraživanja. Njezini istraživački interesi uključuju porijeklo roda Homo, porijeklo modernih ljudi, neandertalce, lovce-sakupljače, mediteransku pretpovijesnu arheologiju, povijest paleoantropologije i porijeklo simboličnog ponašanja.
Sažetak predavanja: U jesen 2015. godine objavljeno je otkriće nove vrste fosilnog hominina nazvanog Homo naledi. Ostaci Homo naledija pronađeni su na lokalitetu Dinaledi, koji se nalazi na području Kolijevke čovječanstva u Južnoafričkoj Republici. Pronađeno je preko 1500 fragmenata ove dosad nepoznate vrste hominina, a pripadaju barem 15 jedinki ove vrste. Na predavanju će biti predstavljen kontekst nalaza ostataka Homo naledija, njegove morfološke karakteristike te njegovo pretpostavljeno mjesto na razvojnoj liniji čovjeka.

prof. dr. sci. Ivica Puljak – „Odakle dolazimo i kuda idemo?“ (nedjelja, 03.04., 19:00)

Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizičara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i član MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti. Predavanje govori o tome odakle dolaze atomi u nama, te što će se dogoditi s nama i svemirom.

prof. Ante Radonić – „Od Zemlje do Mjeseca“ (ponedjeljak, 04.04., 19:00)
Ante je voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata.
Sažetak predavanja: Ovom prilikom bit će riječi o tome kako se polijeće sa Zemlje u svemir, što je potrebno za ulazak u orbitu oko našeg planeta, kako se sateliti šalju u geostacionarnu stazu, kako se leti do Mjeseca. Osvrnut ćemo se na neke aktualne rakete-nosače za let u svemir i na to što su to podorbitalni letovi i kada možemo očekivati turističke letove do ruba svemira. Naravno da će se naći i odgovor na svako vaše pitanje vezano uz astronomiju i aktualne svemirske događaje.

Nebojša Subanović – „Do You (I) feel lucky?“ (utorak, 05.04., 19:00)
Nebojša Subanović diplomirao je meteorologiju na Geofizičkom zavodu PMF-a u Zagrebu. Trenutno je direktor i glavni prognostičar u firmi Geo-Meteo čije glavno područje djelovanja meteorologija. Od djetinjstva je zaljubljenik u zrakoplovstvo. Prije dvadeset sedam godina počinje letjeti bezmotornim, a zadnjih desetak godina motornim zmajem, pasionirani motorista.Sažetak predavanja: Razvoj života na Zemlji kao funkcija klimatskih promjena te, temeljem primjera Zemlje, objašnjenje što mora zadovoljiti planet da bi na njemu mogao nastati složeni oblik života.

prof. Korado Korlević – „Transhuman agenda“ (srijeda, 06.04., 19:00)

Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990.Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado.
Sažetak predavanja: U preostalom, N-dimenzionalnom prikazu mogućih budućnosti sada se već vidi nekoliko važnih "grana". Pogledamo li oko sebe gledamo ključne tehnologije koje će obilježiti 21. stoljeće, a jesmo li mi kao pojedinci i zajednica spremni za taj izazov? Imamo li znanja, strasti, nove alate i motivaciju za kormilariti u tom nadolazećem svijetu? Živimo u najizazovnijem vremenu u posljednjih 150 000 godina i cupkamo na mjestu. Imamo li pravo čekati da se budućnost dogodi? Učimo, razmišljajmo, djelujmo, tražimo trenutak da mi budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu!

dr. sci. Tijana Prodanović – „Nauka super heroja“ (četvrtak, 07.04., 19:00)
Dr. Tijana Prodanović je izvanredni profesor na Odjelu za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Diplomirala je astronomiju na Matematičkom fakultetu u Beogradu 2001. godine i stekla zvanje diplomiranog astrofizičara. Master i doktorske studije iz astrofizike završila je na University of Illinois at Urbana Champaign, USA, 2003. odnosno 2006. godine. Polje istraživanja ove znanstvenice su čestična i nuklearna astrofizika, svemirska zračenja, nukleosinteza lakih elemenata, astronomija gama zračenja. Predaje na predmetu - Spektroskopija vasione. Objavila niz radova iz oblasti astronomije.
Sažetak predavanja: Superman leti, Spiderman se penje po zidovima, Hulk je snažniji od bilo kojeg čovjeka kad pozeleni, ali što kaže znanost o njihovim super moćima? Može li priroda stvoriti a znanost objasniti prave superjunake, s nadljudskim moćima? Čeka li nas iza ugla možda čeka nekakav X-Man ili je Batman najviše čemu se možemo nadati?

doc. dr. sci. Davor Horvatić – „Otkriće gravitacijskih valova – potpis kozmičkih monstruma“ (petak, 08.04., 19:00)

Gospodin Horvatić je docent na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje obavlja u području fizike elementarnih čestica gdje se bavi hadronima te u području kompleksnih sistema i mreža s naglaskom na stohastičke procese i analizu vremenskih serija. Objavio je 38 znanstvenih radova koji su citirani više od tisuću puta. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti. Održao je više od dvije stotine popularnih predavanja te snimio desetak radijskih i televizijskih emisija. Koautor je osnovnoškolskih udžbenika fizike za sedmi i osmi razred.
Sažetak predavanja: Početak 2016. godine donio nam je otkriće gravitacijskih valova. Odmah po objavi vijesti otkriće je svrstano među najveće u 21. stoljeću te se najavljuje Nobelova nagrada za LIGO kolaboraciju. Što smo sve izmjerili i doznali o Einsteinovoj općoj teoriji relativnosti u tom jednom opažanju i kakve posljedice to ima na naš pogled na svemir pogledat ćemo u ovom predavanju.

prof. dr. sci. Dijana Dominis Prester – „Na putu ka najvećem svjetskom gama-opservatoriju CTA“ (subota, 09.04., 19:00)
Dijana Dominis Prester je izvanredni profesor sveučilišta u Rijeci. Znanstvena djelatnost: gama-astronomija, aktivni član međunarodne kolaboracije MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov Telescopes) od 2008. i CTA (Cherenkov Telescope Array) od 2009. Potraga za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta mikrogravitacijske leće, aktivni član međunarodne kolaboracije PLANET (Probing Lensing Anomalies NETwork) od 2003. Doktorirala je astrofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilištu u Potsdamu. Voditeljica projekata „Istraživanje strukture svemira optičkim i Čerenkovljevim teleskopima“ i „Ravnopravno sudjelovanje Sveučilišta u Rijeci u međunarodnim astročestičnim eksperimentima“.