Više o predavačima i predavanjima

U nastavku ovog članka pročitajte više o predavačicama i predavačima te njihovim predavanjima koje ćete moći čuti na ovogodišnjih 10 Dana astronomije u Daruvaru.

Nedjelja, 19. ožujka 2017. u 16:28 sati Aktualnosti

Prof.dr.sc. Marija Heffer – „Ima li života u Svemiru i kako ćemo ljudsku rasu preseliti na druge planete?“ (petak, 31.3., 19:00)
Doc.dr.sc. Marija Heffer rođena je u Osijeku 1965. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989., a doktorirala kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1995. Tijekom doktorata usavršavala se na Institutu za zoologiju Sveučilišta u Hohenheimu (Stuttgart, Njemačka), te na Institutu za tehnologiju staničnih kultura Sveučilišta u Bielefeldu (Bielefeld, Njemačka). Nakon stažiranja u bolnici "Merkur" u Zagrebu, zapošljava se 1991. na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, da bi po završetku doktorata prešla na Zavod za biologiju istog fakulteta. Poslijedoktorski studij nastavlja na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta "Johns Hopkins" (Baltimore, USA), gdje boravi u nekoliko navrata u svojstvu gostujućeg znanstvenika radeći na projektu razvoja potencijalnih lijekova za regeneraciju živčanog sustava. Od 1998. nastavnik je, a zatim i pročelnik je Katedre za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer pri kojoj se upravo osniva laboratorij za molekularnu genetiku. Nagrađena za doprinos popularizaciji i promidžbi znanosti u znanstvenom području biomedicine i zdravstva. Kao predstojnica Katedre za medicinsku biologiju i aktivna znanstvenica s međunarodno priznatim rezultatima i publikacijama kontinuirano djeluje u širenju spoznaja o neuroznanosti putem popularnih predavanja, radionica, nastupa u medijima, prijevoda knjiga na hrvatski jezik te prenošenja svjetskih manifestacija u našu sredinu.
Sažetak predavanja - Filozofi, ekonomisti i agronomi pretpostavljaju kako će Zemlja u doglednoj budućnosti postati premala za ljudsku rasu. Problem preseljenja ljudske rase sastoji se od niza nešto manjih problema kao što su; ima li života izvan Zemlje, ako ima – koliko je udaljen od nas, može li ta buduća planeta poduprijeti život ljudske rase i kako na nju prenijeti proizvodnju naše hrane i energije? Svaki od tih problema već smo počeli rješavati. Tako, recimo, tražimo planete na kojima postoji voda, zatim istražujemo hibernaciju kao način preživljavanja tijekom dugotrajnih letova, gradimo letjelice za dugotrajna putovanja i eksperimentiramo sa samoodrživim preživljavanjem ljudi i proizvodnjom hrane u umjetnoj biosferi. I do kuda smo stigli? Pa ne toliko daleko koliko smo se nadali, ali smo putem svašta naučili.

Prof. dr. sci. Ivica Puljak – „Kako je (možda) sve započelo, a kako će sve (vjerojatno) završiti?“ (subota, 1.4., 19:00)
Ivica Puljak je redoviti profesor fizike na FESB-u. Diplomirao je elektrotehniku na FESB-u, magistrirao fiziku u Zagrebu te doktorirao fiziku u Parizu. Član je CMS kolaboracije na CERN-u od 1994. godine, gdje je koordinirao rad od oko stotinjak fizičara iz cijeloga svijeta u potrazi za Higgsovim bozonom, kao i član MAGIC kolaboracije od 2009. godine, koja na Kanarskim otocima upravlja dvama teleskopima za detekciju gama zraka. Autor je više od 400 znanstvenih radova i prezentacija na znanstvenim skupovima, a aktivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti.
Sažetak predavanja - O samom početku svemira ljudi imaju raznih ideja. Nisu sve te ideje jednako razumne niti jednako vjerojatne. One koje se oslanjaju na modernu znanost imaju puno više vrijednosti od onih koje trebaju razne fantastične spekulacije. Slično je s predviđanjima budućnosti, od budućnosti ljudskog roda do budućnost cijelog svemira. U ovom predavanju ćemo prodiskutirati neke od ideja o početku i budućnosti svemira za koje moderna znanost smatra da imaju najviše vjerojatnosti biti točne. Neke od njih će vas možda i rastužiti, ali je uvijek bolje znati istinu, nego živjeti u iluziji.

Sandrino Požežanac – „Znanost u Hollywoodu“ (nedjelja, 2.4., 19:00)
Sandrino Požežanac je student filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Virovitici, a astronomijom se aktivno bavi od petog razreda osnovne škole. Od drugog razreda srednje škole bavi se popularizacijom astronomije i srodnih znanosti, te je držao predavanja u dvadesetak hrvatskih gradova i institucija (uključujući Astronomski centar Rijeka, Tehnički muzej i Zvjezdarnicu Zagreb, te razne SF konvencije). Veliki je fan Zvjezdanih Ratova i u slobodno vrijeme bavi se maketarstvom i vizualnim efektima. Počasni je član A.D. Kumova Slama u Daruvaru.
Sažetak predavanja - Svi volimo pogledati dobar film, no pored zabave i spektakla malo je onih filmova u kojima vrijede zakoni fizike. Već znamo da se zvuk ne širi u vakuumu, da (trenutno) ne možemo putovati brže od brzine svjetlosti i da se u svemiru ne mogu vidjeti laserske zrake. No koji to filmovi ne samo da poštuju, već i koriste zakone fizike kako bi bili istovremeno i zabavni i znanstveno točni? U ovom predavanju bavit ćemo se znanstvenim konceptima koji se primjenjuju u nekim poznatim hollywoodskim filmovima i načinima na koje stvarni znanstveni principi ponekad postaju zanimljiviji od bilo kakve znanstvene fantastike.

Ante Radonić – „Svemirska era čovječanstva“ (ponedjeljak, 3.4., 19:00)
Ante je voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Bavi se popularizacijom astronomije, astronautike i raketne tehnike. Redovito drži predavanja za školske grupe i studente kao i javna tematska predavanja i tribine za građanstvo. Dosad je održao preko 500 javnih predavanja u više od trideset gradova širom Hrvatske. Objavio je preko 300 popularno-znanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. Hrvatska zajednica tehničke kulture dodijelila mu je 2014. godine nagradu za životno djelo. Stalni je stručni suradnik emisije „Andromeda“ posvećene istraživanju svemira na 2. programu HR radija utorkom od 20:00 do 22:00 sata.
Sažetak predavanja - Prije 59 godina čovječanstvo je praktično ušlo u svemirsku eru i već smo ušli u 60. godinu svemirskih letova. Osvrnut ćemo se na povijesne i spektakularne svemirske misije te na razvoj mnogobrojnih raketa-nosača, satelita i svemirskih brodova. Danas je teško zamisliti svijet bez svega onoga što nam je omogućio razvoj svemirske tehnologije. Ta tehnologija istovremeno omogućila nam je da bolje spoznamo i naše mjesto u Svemiru i da proučavamo i ono što se događalo milijarde godina prije formiranja našeg Sunčevog sustava. Sve će to biti popraćeno sa mnoštvom fotografija.

Korado Korlević, prof. – „Humanosfera“ (srijeda, 5.4., 19:00)
Korado je jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj na tom području. Rođen je u Poreču 1958. godine. Gimnaziju je završio u Puli, a Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci. Bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru 1990.Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske. Otkrio je više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri Zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, član mnogih međunarodnih strukovnih organizacija, počasni član četiriju udruga, a za zasluge na području astronomije i edukacije. Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije jedno je od nebeskih tijela između Marsa i Jupitera nazvala Korado.

Dr.sc. Nenad Raos – „Život kao svemirska pojava“ (četvrtak, 6.4., 19:00)
Rođen 23.6.1951. u Zagrebu, gdje prolazi sve svoje obrazovanje (gimnazija, studij kemije na PMF-u). Bavi se biooanogranskom i teorijskom kemijom. Osim znanstvenim radom inenzivno se, još od studentskih dana, bavi popularizacijom znanosti. Autor je oko 2000 znanstvenopopularnih članaka, 7 izložbi u zagrebačkom Tehničkom muzeju te 9 znanstvenopopularnih knjiga uz 3 knjige s karakterom sveučilišnog udžbenika. Znanstveni je savjetnik u trajnome zvanju zaposlen na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Uz znanstveni rad na području teorijske i bioanorganske kemije vrlo se predano bavi popularizacijom znanosti.

dr. sc. Davorka Radovčić – „Od kuda čovjek na Zemlji?“ (petak, 7.4., 19:00)
Davorka Radovčić je kustosica paleoantropoloških (Zbirka krapinskog diluvija) i antropoloških kolekcija u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu (Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju, 2004.) i doktorirala na Sveučilištu u Michiganu (Odsjek za antropologiju, M.A. 2008., Ph.D. 2011.), a specijalizirala se za paleoantropološka istraživanja. Njezini istraživački interesi uključuju porijeklo roda Homo, porijeklo modernih ljudi, neandertalce, lovce-sakupljače, mediteransku pretpovijesnu arheologiju, povijest paleoantropologije i porijeklo simboličnog ponašanja.
Sažetak predavanja: Prije otprilike 5 milijuna godina, naši najraniji preci uspravili su se na dvije noge i tako počeli kretati istočnoafričkim krajolikom. To su ujedno bili i prvi koraci čovječanstva, bez kojih ne bi bilo ni čovjeka današnjice. Kako i zašto su se ti prvi hominidi počeli drugačije kretati, što je označio početak niza bioloških i kulturnih prilagodbi, koje su nas u početku potpuno odvojile od naših najbližih živućih srodnika, a kasnije rezultiralo modernim čovjekom današnjice, pitanja su koja će biti razmatrana tijekom predavanja.
       

Otkazana noć nebeskih krijesnica
Subota, 12. kolovoza 2017.
Promatranja u kolovozu
Utorak, 01. kolovoza 2017.
Izložba: Životinje u svemiru
Četvrtak, 29. lipnja 2017.
In memoriam Nenad Šironja
Ponedjeljak, 01. svibnja 2017.
Kako je to bilo na 10DA
Nedjelja, 16. travnja 2017.